Acheron Fossae: Kad se marsovsko tlo raspadne

Europski Marsov orbiter Mars Express, u travnju je snimio istočni kraj regije Acheron Fossae na Marsu, nevjerojatno raznoliku mješavinu neravnog i glatkog terena prekrivenog drevnim jarcima, kraterima i očvrsnutom lavom, kako je to vidjela njegova visokorezolucijska HRSC kamera.

Sada se Mars Express vraća snimati to područje kako bi nam pokazao zapadni rub regije, gdje su značajke jednako raznolike, duboke pukotine, doline i vijugavi kanali oblikovani i ispunjeni sporo pokretnim tokovima leda i stijena.

Acheronske jame su opsežan sustav dubokih pukotina nalik rasjedima, s naizmjeničnim komadima podignutog i spuštenog tla pod nazivim 'horst' i 'graben' , pri čemu se 'horst' odnosi na podignuti blok tla formiran na ovaj način, a 'graben' na spušteni.

Ova regija u tom obliku vjerojatno datira iz vremena prije više od 3,7 milijardi godina, kada je Mars bio geološki najaktivniji, a takav je obrazac nastao dok se vrući materijal dizao ispod Marsove kore. Ovo izdizanje rastaljene stijene rastezalo se i razdvajalo površinu, stvarajući pukotine i doline duboke kilometrima, od kojih su neke duge i stotine kilometara.

Nakon što su stvorene, ove se doline nastavljaju transformirati. Kao što je jasno prikazano na generiranom prikazu iz ptičje perspektive, dna dolina su relativno glatka, označena nježno isprepletenim linijama koje podsjećaju na tekuću rijeku. Umjesto vode, ove su doline ispunjene sporim, viskoznim tokom stijena bogatih ledom, vrlo sličnim kamenim ledenjacima koje vidimo na Zemlji.

Kameni ledenjaci vrlo su osjetljivi na promjene klime i stoga djeluju kao dobri pokazatelji kako se okoliš planeta mijenjao tijekom vremena. Ovdje pokazuju da je ovo područje Marsa prolazilo kroz naizmjenična razdoblja hladnoće i topline, smrzavanja i odmrzavanja.

Ove temperaturne fluktuacije uzrokovane su nagibom Marsove rotacijske osi. Za razliku od Zemlje, koja se drži na relativno stabilnom i umjerenom nagibu zbog stabilizirajućeg utjecaja našeg Mjeseca, Marsov nagib dramatično se mijenja tijekom vremena. To dovodi do izmjeničnih toplih razdoblja i ledenih doba, periodično dopuštajući ledu da se približi ekvatoru planeta prije nego što se skupi natrag na svoje polove.

Dok i Zemlja i Mars doživljavaju fluktuacije nagiba na ovaj način, varijacije su daleko veće na Marsu. Marsov nagib se mijenjao između 15 i 45 stupnjeva u posljednjih 10 milijuna godina, dok se Zemljin mijenjao između 22 i 24,5 stupnjeva.

Ove redovite promjene igraju važnu ulogu u klimi našeg planeta, ali njihovi učinci suptilniji su od onih na Marsu.