Euclid otkriva najstarije kvazare u svemiru

Dvije od ovih divovskih i blistavih jezgri galaksija, koje pokreću gigantske crne rupe, najraniji su kvazari dosad opaženi u svemirskoj povijesti. Sjali su svjetlošću bilijuna Sunaca kada je Svemir bio star 670 milijuna godina - samo 5% njegove sadašnje starosti.

Kvazari predstavljaju kratku fazu u životu galaksije tijekom koje velike količine materijala spiralno struje u središnju supermasivnu crnu rupu, oslobađajući ogromne količine energije. U toj fazi, jezgra galaksije sjaji jače od bilo čega drugog u Svemiru, često nadmašujući ostatak svoje galaksije domaćina stotine do tisuće puta.

Desetljećima tragamo za prvim kvazarima u svemiru. Ovi objekti otkrivaju što se događalo tijekom najranijih dana svemira, uključujući i kako su se oblikovale prve supermasivne crne rupe i galaksije. Međutim, kvazare iz tog vremena teško je pronaći. Rijetki su jer je malo galaksija imalo vremena dovoljno narasti, a njihova primordijalna svjetlost je slaba i lako ju je zamijeniti sa svjetlom zvijezda koje nam leže bliže.

Euclid, lansiran 2023. godine, dublje istražuje ovaj mistificirajući dio drevne kozmičke povijesti – s uzbudljivim rezultatima. Teleskop je sada otkrio neviđeni broj od 31 novog kvazara u ranom Svemiru, što seže u vrijeme kada je svemir bio samo 5% svoje sadašnje starosti.

„Ovi rani kvazari datiraju još iz ranih dana Svemira“, kaže Daming Yang sa Sveučilišta Leiden u Nizozemskoj, glavni autor rada o otkriću Euclida. „Njihovim pronalaskom i proučavanjem možemo bolje razumjeti kako su se ovi ogromni sustavi formirali i tako brzo rasli – jedna od najvećih misterija u astrofizici.“

Otkriće dodaje 12 novih kvazara s 'crvenim pomakom' - mjerom udaljenosti i gibanja povezanom s načinom na koji se svjetlost kreće kroz naš svemir u ekspanziji - od 7 ili više, što odgovara prvih 770 milijuna godina Svemira.

Dva najstarija iz skupine, EUCL J172902.75+641018.1 i EUCL J125308.55+705432.3, imaju crveni pomak od 7,77 odnosno 7,69, što postavlja novi rekord za najstarije kvazare ikad pronađene. Oba se nalaze nešto više od 13 milijardi svjetlosnih godina daleko i nastala su tijekom prvih 670 milijuna godina Svemira.

„Ovo otkriće više je nego udvostručilo broj kvazara za koje znamo da su tako drevni“, kaže Antonio La Marca, istraživački suradnik ESA-e u Euclid timu. Otkriće prvih 10-ak kvazara s crvenim pomakom od 7 ili više astronomima je trebalo više od desetljeća - ali Euclid je već otkrio više od toga u jednoj godini.