Novac kakav poznajemo uskoro nestaje

Budućnost bankarskog i monetarnog sustava u Europi, te njezina gospodarska neovisnost bila je ključna tema glavne pozornice drugog dana konferencije Money Motion 2026. Posebno se isticala tema digitalnog eura koju je na početku dana otvorio Boris Vujčić, Guverner Hrvatske narodne banke. 

“Digitalizacija eura trenutno je vruća tema u Europskom parlamentu. Nadamo se da će legislativa biti prihvaćena ovog ljeta, što bi nam omogućilo da ubrzo nakon toga pokrenemo pilot-projekt digitalnog eura. To nije samo tehnološko pitanje, to je osiguranje neovisnog monetarnog platnog sustava za Europu i veliki poticaj za digitalnu transformaciju cijelog kontinenta, kako politički, tako i funkcionalno.”

Pojasnio je da digitalni euro neće biti obvezan za građane, ali će biti obvezan za trgovce koji već prihvaćaju bilo koji oblik digitalnog plaćanja. Za građane će korištenje, dodao je, biti potpuno besplatno. 

Zatim se osvrnuo na strahove oko podataka i anonimnosti. “Zabrinutost oko pristupa podacima je legitimna, ali sustav je dizajniran tako da ECB neće imati uvid u individualne podatke građana. Podatke o vlasniku računa imat će isključivo njegova poslovna banka.” 

Digitalni euro, poručio je, najsigurniji je način čuvanja novca jer iza njega jamči izravno središnja banka. 

U svom je predavanju, Jürgen Schaaf, savjetnik Europske centralne banke, naglasio kako postoje dva oblika digitalnog eura. Jedan je za građane, a drugi je za banke. “Treba napraviti distinkciju. Prva je samo kopija keša u digitalni novac - svi su uključeni i to je prava digitalizacija. Ova druga je stvaranje nove infrastrukture za banke u EU, a temelji se na blockchainu.” 

Jednako važan projekt na razini Europe je i EU ID digitalni novčanik - digitalna identifikacija europskih građana. Upravo bi ona trebala biti temelj identifikacije korisnika za plaćanje digitalnim eurom, a Hendrik Bourgeois iz Mastercarda, smatra da je i ključni alat za povezivanje europskog tržišta. 

“Ako to uspješno implementiramo na razini EU, digitalni identitet postat će ključna infrastruktura za apsolutno sve. Ne samo za banke, već za sve društvene i poslovne procese. Ipak, potrebno je još mnogo raditi na usklađivanju digitalnih identiteta između svih država članica. To usklađivanje će biti zahtjevan proces, a ako se bude forsirala brzina, moramo jako paziti da se pritom ne zanemari sigurnost.” 

Čelnici četiri vodeće banke u Hrvatskoj razgovarali su o utjecaju tehnologije, regulacije i promjena u očekivanjima korisnika - Balazs Bekeffy iz OTP banke, Christoph Schoefboeck iz Erste banke, Liana Keserić iz RBA i Marko Badurina iz HPB-a. 

Jedna od glavnih tema bila je ravnoteža između prednosti velikih međunarodnih bankarskih grupa i lokalne fleksibilnosti. Bekeffy istaknuo je da pripadnost grupaciji omogućuje brzu razmjenu znanja, primjerice u području kibernetičke sigurnosti, dok je Badurina naglasio prednost lokalnog odlučivanja koje omogućuje brže prilagodbe korisničkog iskustva i tehnologije potrebama domaćeg tržišta. 

Sudionici su se složili da umjetna inteligencija već mijenja bankarske procese, ali neće zamijeniti ključnu vrijednost bankarstva – povjerenje i ljudski odnos s klijentima. AI se već koristi za optimizaciju procesa i analizu podataka, no prava transformacija zahtijeva promjene u organizaciji i načinu rada. 

To je naglasila i Ana Zovko, izvršna direktorica za IT i digitalno poslovanje u Croatia osiguranju. “Kad se pojavi nova tehnologija mnogo se priča, ali je malo implementacije, što je bio slučaj i u mojoj industriji. Mi smo odlučili da nećemo čekati i prije šest godina smo pokrenuli promjenu. Ključni su i kultura i brzina jer AI zahtijeva mnogo isprobavanja.” 

Savjetovala je sve da krenu danas, a ne sutra jer ključ nije u najboljoj AI strategiji već iskustvu kroz primjere. “Oformili smo tim na grupnoj razini i stvorili AI hub na svim razinama organizacije te implementirali mnogo AI projekata. To se ne može napraviti samostalno već se mora raditi s cijelom organizacijom. Zato je ključna kultura u organizaciji, a kompanija je to podržala, što je jako važno. Potrebno je imati podršku iznutra i kulturu koja to podržava.” 

Utjecaj umjetne inteligencije na industriju bila je istaknuta tema na novoj pozornici Automation & AI Stage by A1 Hrvatska tijekom prvog dana konferencije. Program je okupio stručnjake iz tehnološkog, financijskog i telekom sektora koji su raspravljali o razvoju AI tehnologije, sigurnosnim izazovima i konkretnim primjerima primjene u poslovanju. 

U uvodnom predavanju Darko Jovišić govorio je o trenutnom stanju AI tržišta i pomaku s velikih jezičnih modela prema manjim, specijaliziranim sustavima. Naglasio je kako Small Language Models (SLM) omogućuju bržu i jeftiniju implementaciju umjetne inteligencije jer zahtijevaju znatno manje računalnih resursa i mogu se pokretati lokalno na uređajima. Time se otvara prostor za razvoj rješenja koja su dostupnija tvrtkama, ali i sigurnija jer podaci ne moraju napuštati organizaciju. 

Važna tema bila je i sigurnost AI agenata, osobito u financijskom sektoru. Sudionici panela upozorili su da ulazimo u novu fazu kibernetičkih prijetnji u kojoj napadači koriste AI kako bi automatizirali i ubrzali napade. Tomislav Vazdar istaknuo je da se sigurnosni pristup mora promijeniti jer organizacije više ne moraju poznavati samo svoje korisnike, već i vlastite AI agente i način na koji oni djeluju unutar sustava. 

Na pozornici se govorilo i o regulatornom okviru Europske unije. Andrea Čović Vidović, Voditeljica Predstavništva i voditeljica medija pri Europskoj komisiji u Hrvatskoj, istaknula je kako cilj regulacije poput AI Akta nije usporiti razvoj tehnologije, već izgraditi povjerenje na tržištu i osigurati da umjetna inteligencija bude razvijana u skladu s europskim vrijednostima i sigurnosnim standardima. 

Program je ponudio i niz praktičnih primjera implementacije umjetne inteligencije u poslovanju. Predstavljeni su sustavi za automatizaciju administracije, analizu dokumenata i povezivanje poslovnih sustava s AI agentima, kao i primjeri primjene u telekomunikacijskom i financijskom sektoru. 

Tijekom drugog dana ista se pozornica pretvorila u futuristički FinTech2030 Stage koji je ove godine ponudio pregled najvažnijih trendova koji nas tek očekuju na tržištu. 

Hanan Nanić u uvodnom je izlaganju istaknula da se novac, infrastruktura i način pristupa vrijednosti danas više ne ponašaju kao fiksni hardver, već kao fleksibilni softver. Time se mijenja i raspored moći u financijama: novac postaje programibilan, AI prelazi iz analize u donošenje odluka, novčanici postaju alati identiteta i vlasništva, a infrastruktura se fragmentira.

Taj pomak dodatno je razrađen kroz rasprave o stablecoinima, digitalnom euru, AI-u i digitalnim novčanicima. Panel o “internetu novca” pokazao je da će budućnost vjerojatno biti spoj tradicionalnih financija i kripta, pri čemu će povjerenje banaka i tehnološka fleksibilnost blockchaina morati koegzistirati. 

U panelu o AI-ju u financijskom odlučivanju naglašeno je da AI već danas sudjeluje u investicijskim procesima te da će, osobito kod odluka nižeg rizika, njegova uloga rasti, uz čovjeka kao nadzorni sloj. 

Rasprava o digitalnim novčanicima otvorila je pitanje tko zapravo kontrolira pristup identitetu i imovini, dok je završni panel o globalnim plaćanjima pokazao da budućnost donosi i veću fragmentaciju i novu standardizaciju. 

Zanimljivo predavanje održao je Mislav Javor iz Biconomyja na temu stablecoina i prekograničnih plaćanja. Istaknuo je kako danas postoje dvije paralelne stvarnosti platnih sustava: unutar SEPA zone transferi su gotovo trenutačni i bez naknada, dok izvan nje transakcije često traju nekoliko dana i koštaju između 20 i 40 eura. 

Ulaznice za nadolazeće izdanje konferencije Money Motion u 2027. godini dostupne su na platformi Entrio za 149 eura.