CubeSat Henon za istraživanje dubokog svemira

ESA-in Heliospheric Pioneer for Solar and Interplanetary Threats Defense, skraćeno Henon, trebao bi biti prvi samostalni CubeSat koji će izvoditi značajne manevre na putu do svog dalekog odredišta, orbite koja će letjelicu odvesti do 24 milijuna km od Zemlje, daleko izvan granice od 2 milijuna km gdje se kaže da počinje duboki svemir.

Iako Henon neće biti prvi CubeSat ESA-e koji će letjeti tako daleko od Zemlje, bit će prvi koji će letjeti samostalno, bez matične letjelice.

Roger Walker, voditelj tehnologije CubeSata u ESA-i, objašnjava: „Henon će moći samostalno komunicirati sa zemaljskim stanicama putem ESA-ine Estrack mreže, zahvaljujući novom minijaturiziranom transponderu za duboki svemir koji je trenutno u razvoju.“

Kako bi mogla izvoditi manevre koji će je pozicionirati u orbiti, svemirska letjelica će imati posebno izrađen električni pogonski sustav.

Ovaj prvi minijaturni ionski motor, pokretan električnom energijom generiranom iz Henonovih solarnih panela, koristit će nabijene atome ksenona za pokretanje svemirske letjelice naprijed, omogućujući neviđenu sposobnost manevriranja za tako minijaturiziranu svemirsku letjelicu.

„Ovaj novi pogonski sustav, nakon što bude demonstriran, otvorit će mogućnosti za buduće jeftine misije na Mjesec, asteroide, pa čak i u orbitu Marsa“, dodaje Roger.

U ožujku ove godine, Henonov glavni izvođač radova, Argotec, započeo je završnu fazu provedbe misije. Argotecovi inženjeri misije od tada su dizajnirali detaljan model svemirske letjelice, koja je nedavno prošla važnu prekretnicu u procesu razvoja misije, Kritički pregled dizajna.

Davide Monferrini, voditelj programa Henon u Argotecu, komentira: „Ova prekretnica rezultat je izvanrednog timskog rada, suradničkog duha i profesionalnosti svih članova konzorcija. Ona pokazuje našu kolektivnu predanost postizanju tehničke i programske izvrsnosti, a istovremeno potvrđuje uistinu inovativnu konfiguraciju s tri korisna tereta i više minijaturiziranih podsustava, uključujući naš Curie Power Suite, naprednu jedinicu za kondicioniranje i distribuciju energije (PCDU) koja će služiti kao Henonovo 'električno srce'. Zajedno ostajemo predani održavanju ovog visokog standarda izvrsnosti dok idemo naprijed.“

Nakon što je detaljni dizajn misije finaliziran i potvrđen, tim će prijeći na sljedeći korak. Koristeći FlatSat, prototip svemirske letjelice Henon sa svim međusobno povezanim elektroničkim komponentama, testirat će softver i hardver svemirske letjelice.

Istovremeno, izgradit će specijalizirani model svemirske letjelice i podvrgnuti ga rigoroznim ispitivanjima kako bi se osiguralo da Henonova struktura može izdržati vibracije lansiranja, kao i vakuum, zračenje i ekstremne temperaturne uvjete dubokog svemira.

Očekuje se da će Henon sudjelovati u lansiranju veće svemirske letjelice planirane za kraj 2026. Lanser će odvesti CubeSat do Lagrangeove točke 2 na granici Sunce-Zemlja, oko 1,5 milijuna km iza Zemlje u smjeru od Sunca.

Odavde će CubeSat koristiti svoj novi električni pogonski sustav za let do udaljene retrogradne orbite (DRO) oko Sunca, orbite slične, ali eliptičnije od Zemljine.

Misija po kojoj je Henon dobio ime, bit će prva svemirska letjelica ikada koja će letjeti u ovoj vrsti orbite, koja će je odvesti 12 milijuna km od Zemlje u najbližoj točki, a 24 milijuna km u najudaljenijoj. Budući da će i Zemlja i Henon kružiti oko Sunca, njihove relativne orbite stvorit će zanimljivu situaciju. Henon će se činiti kao da kruži oko Zemlje u obliku elipse.

Misija će iskoristiti svoju jedinstvenu blizinu Sunca na strani DRO-a okrenutoj prema Suncu kako bi demonstrirala tehnologije minijaturiziranih instrumenata koji mogu potvrditi nadolazeći dolazak solarnih oluja mnogo prije nego što stignu do Zemlje, pružajući upozorenje do 3-6 sati unaprijed. To je znatno poboljšanje u usporedbi s trenutnim vremenom upozorenja, koje pružaju svemirske letjelice smještene u Lagrangeovoj točki 1 na granici Sunce-Zemlja, što je oko 15 do 60 minuta.“

Juha-Pekka Luntama, voditelj ESA-inog Ureda za svemirsko vrijeme, zaključuje: „Demonstriranje ove mogućnosti upozoravanja s Henonom otvorit će novi put za razvoj buduće konstelacije malih svemirskih letjelica koje bi djelovale u DRO-u i pomno pratile napredak solarnih oluja. Ova konstelacija bi pružala kontinuiranu uslugu upozorenja za operatere kritične infrastrukture, poput električnih mreža, na Zemlji, dajući nam deset puta više vremena za provedbu mjera ublažavanja kako bismo spriječili štetu.“