IRB
Petak 13. na Ruđeru bio je STRAŠNO dobar
Protekli petak 13. na Ruđeru je bio rezerviran za djecu koja su imala prvi susret s pravim znanstvenicima.
Dok petak 13. mnogi povezuju s horor-filmovima, na Institutu Ruđer Bošković (IRB) taj je datum bio rezerviran za znanost. Učenici Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera i Nadbiskupske klasične gimnazije zamijenili su školske klupe susretima sa znanstvenicima, istraživali neobične pojave i otkrivali kako jedna knjiga, zanimljivo pitanje ili naizgled nemoguća ideja mogu biti početak znanstvenog otkrića.
Dan je krenuo s malo znanstvenog spektakla. Znanstvenici IRB-a dr. sc. Ivo Crnolatac, dr. sc. Ivica Cvrtila i dr. sc. Nikola Biliškov pripremili su učenicima eksperimente koji su uključivali vatrene kemijske reakcije i pokuse sa svjetlošću i kuglicama. Umjesto da o znanstvenim pojavama samo čitaju u udžbenicima, školarci su ih mogli promatrati uživo, postavljati pitanja i otkrivati što se zapravo događa tijekom eksperimenta.
Ništa manje zanimljivo nije bilo ni u svijetu umjetne inteligencije u koje su učenike uveli dr. sc. Davor Davidović i Branimir Kolarek. Učenici su na tabletima crtali vlastita zamišljena bića, a zatim promatrali kako ih AI pretvara u stilizirane digitalne likove. Upoznali su i mogućnosti pretvaranja dvodimenzionalnih crteža u 3D modele, otkrivajući kako se mašta i računalne tehnologije mogu spojiti u sasvim nove oblike stvaralaštva.
Jedan zanimljivi dio petka 13. dogodio se ondje gdje nije bilo ni eksplozija ni tehnologije, pred jednim sasvim posebnim stablom. Može li dječja enciklopedija odrediti nečiji životni poziv? Može li pustolovni roman potaknuti budućeg istraživača mora? Sudeći prema pričama znanstvenika s Ruđera, itekako.
Na posebnom Stablu inspiracije, kroz koje je djecu vodila Lana Vujica, znanstvenici IRB-a otkrili su knjige i priče koje su ih potaknule na istraživanje. Nekima je Dječja enciklopedija probudila ljubav prema moru, druge je Verneov roman Dvadeset tisuća milja pod morem odveo u svijet oceana, a među inspiracijama našao se i Profesor Baltazar.
Jedan je istraživač upravo zahvaljujući Kozmosu Carla Sagana odlučio postati znanstvenik, dok je drugoga knjiga Kaos – Rađanje nove znanosti Jamesa Gleicka još u srednjoj školi potaknula na pisanje računalnih programa.
Sve su te priče pokazale djeci da velika otkrića često počinju sasvim jednostavno, znatiželjom, dobrom knjigom i pitanjem na koje silno želimo pronaći odgovor.
Sudeći prema izjavama djece, budućnost znanosti mogla bi biti itekako zanimljiva. Neki bi proučavali insekte, gmazove i dinosaure, drugi kemiju i reakcije ili stanje vode, a jedan je mali istraživač svoje ambicije sažeo u samo jednu riječ – svijet.
Kako je istaknula koordinatorica događanja Helena Šarić iz Centra za znanstvene informacije IRB-a, cilj je ovakvih programa približiti znanost djeci „da vide da je znanost otvorena i za njih”.
A s njome se složio voditelj Centra dr. sc. Bojan Macan: „Znanost treba biti otvorena i dostupna svima, a ovakvi susreti prilika su da je približimo i najmlađima. Želimo potaknuti njihovu znatiželju, pokazati im kako razmišljaju i rade znanstvenici te ih ohrabriti da postavljaju vlastita pitanja. Upravo je to ono što promičemo kroz otvorenu znanost, znanje koje se dijeli, potiče znatiželju i otvara prostor novim generacijama istraživača.”















Učitavam komentare ...