Najbogatiji Amerikanci žive kraće od siromašnih Europljana

Uspoređujući bogatstvo i stope preživljavanja u SAD-u s onima u Europi, istraživači na američkom Sveučilištu Brown otkrili su da su tijekom razdoblja od 10 godina Amerikanci na svim razinama bogatstva imali veću vjerojatnost da će umrijeti nego njihovi europski kolege.

Nalazi su detaljno opisani u novoj studiji u časopisu New England Journal of Medicine koju je proveo tim predvođen istraživačima sa Škole javnog zdravlja Sveučilišta Brown.

Analiza je uspoređivala podatke više od 73.000 odraslih osoba u SAD-u i različitim regijama Europe koje su 2010. godine bile u dobi od 50 do 85 godina kako bi se utvrdilo kako bogatstvo utječe na nečije šanse za smrt. Rezultati su otkrili da ljudi s većim bogatstvomžive dulje od onih s manjim bogatstvom, osobito u SAD-u, gdje je jaz između bogatih i siromašnih puno veći nego u Europi.

Usprkos tome, usporedni podaci također su pokazali da su stope mortaliteta u SAD-u bile više na svim razinama bogatstva od onih u dijelovima Europe koje su istraživači proučavali. Najbogatiji Amerikanci u prosjeku imaju kraći životni vijek od najbogatijih Europljana. U nekim slučajevima, najbogatiji Amerikanci imaju stope preživljavanja jednake najsiromašnijim Europljanima u zapadnim dijelovima Europe kao što su Njemačka, Francuska i Nizozemska.

"Očekivani životni vijek u SAD-u opada posljednjih godina", rekla je autorica studije Irene Papanicolas, profesorica zdravstvenih usluga, politike i prakse na Brownu. "Studija pruža detaljniju sliku očekivanog životnog vijeka u demografskim skupinama u SAD-u u usporedbi s različitim dijelovima Europe".

"Ova otkrića su snažan podsjetnik da čak ni najbogatiji Amerikanci nisu zaštićeni od sistemskih problema u SAD-u koji pridonose nižem životnom vijeku, kao što su ekonomska nejednakost ili čimbenici rizika poput stresa, prehrane ili opasnosti za okoliš", rekla je Papanicolas, koja vodi Centar za održivost zdravstvenog sustava Škole javnog zdravstva. "Ako želimo poboljšati zdravlje u SAD-u, moramo bolje razumjeti temeljne čimbenike koji pridonose tim razlikama, osobito među sličnim socioekonomskim skupinama i zašto se one prevode u različite zdravstvene ishode među nacijama."

Prema studiji, pojedinci u najbogatijem segementu imali su 40% nižu stopu smrtnosti nego pojedinci u najsiromašnijem segmentu. Pojedinci u kontinentalnoj Europi umirali su približno 40% manje nego sudionici u SAD-u tijekom cijelog razdoblja istraživanja. Sudionici iz južne Europe imali su stopu smrtnosti oko 30% nižu od sudionika iz SAD-a tijekom razdoblja istraživanja, dok su sudionici iz istočne Europe imali stopu smrtnosti 13% do 20% nižu.

"Otkrili smo da je vaša pozicija u raspodjeli bogatstva u vašoj zemlji važna za vašu dugovječnost, kao i to gdje se nalazite u svojoj zemlji u usporedbi s položajem drugih", rekla je autorica studije Sara Machado, znanstvenica u Brownovom centru za održivost zdravstvenog sustava. "Popravljanje zdravstvenih ishoda nije samo izazov za najugroženije, pogođeni su čak i oni u gornjem kvartilu bogatstva."

Studija, koja je analizirala podatke iz američke studije o zdravlju i umirovljenju i europske ankete o zdravlju, starenju i umirovljenju, naglašava kako slabije mreže socijalne sigurnosti i strukturne razlike u SAD-u mogu pridonijeti nižim stopama preživljavanja u svim imovinskim skupinama. Ti nedostaci nesrazmjerno utječu na najsiromašnije stanovnike, ali u konačnici čak i najbogatije Amerikance čine ranjivijima od njihovih europskih kolega, tvrde istraživači.

Studija je primijetila kako sustavni kulturni i bihevioralni čimbenici, poput prehrane, pušenja i društvene mobilnosti, također mogu igrati ulogu. Na primjer, stope pušenja i život u ruralnim područjima, oboje povezani s lošijim zdravljem, bili su češći u SAD-u.

Istraživači su također istaknuli "učinak preživjelih" u SAD-u, gdje je veća vjerojatnost da će siromašniji pojedinci s lošijim zdravstvenim ishodom ranije umrijeti, ostavljajući iza sebe populaciju koja je zdravija i bogatija kako dobne skupine napreduju. To stvara iluziju da se nejednakost u bogatstvu s vremenom smanjuje, dok je u stvarnosti to dijelom posljedica rane smrti najsiromašnijih Amerikanaca.

"Naš prethodni rad pokazao je da dok se nejednakost bogatstva smanjuje nakon 65. godine u SAD-u i Europi, a u SAD-u se smanjuje jer najsiromašniji Amerikanci umiru ranije i u većem omjeru", rekla je Papanicolas.

Istraživači kažu da rezultati daju otrežnjujući pogled na zdravstvene rezultate u SAD-u i pozivaju kreatore politike na akciju da se pozabave rastućim jazom u bogatstvu i smrtnosti politikama koje imaju širi fokus od nedostataka zdravstvenog sustava.

"Ako pogledate druge zemlje, postoje bolji rezultati, a to znači da možemo učiti od njih i poboljšati se", rekla je Machado. "Ne radi se nužno o većem trošenju, već o rješavanju čimbenika koje zanemarujemo, a koji bi mogli donijeti mnogo veće koristi nego što mislimo."