Mars je u prošlosti vjerojatno imao neki oblik života

Geološki uzorci koje je prikupio i analizirao NASA-in rover Curiosity, pokazuju da je Mars u jednom trenutku svoje prošlosti imao ciklus ugljika, odnosno atmosfersko stanje koje je neophodno za održavanje tekuće vode na površini Marsa, čime postaje sve vjerojatnije da je Crveni planet u svojoj dalekoj prošlosti imao barem neki oblik života.

Istraživanje NASA-inog rovera Curiosity, objavljeno ovaj tjedan u časopisu Science, otkriva da su podaci s tri Curiosityjeva mjesta bušenja imali siderit, željezni karbonatni materijal, unutar slojeva bogatih sulfatima s planine Sharp u krateru Gale.

"Otkriće velikih naslaga ugljika u krateru Gale predstavlja iznenađujući i važan napredak u našem razumijevanju geološke i atmosferske evolucije Marsa", kaže dr. Benjamin Tutolo,  izvanredni profesor na Odsjeku za Zemlju, energiju i okoliš na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu kanadskog Sveučilišta u Calgaryu, geokemičar i vodeći autor ovog rada.

"Obilje visoko topljivih soli u ovim stijenama i sličnim naslagama mapiranim na velikom dijelu Marsa korišteno je kao dokaz 'velikog isušivanja' Marsa tijekom njegovog dramatičnog pomaka iz toplog i vlažnog ranog Marsa u njegovo sadašnje, hladno i suho stanje," objašnjava Tutolo.

Otkriće karbonata sugerira da je atmosfera sadržavala dovoljno ugljičnog dioksida da podržava postojanje tekuće vode na površini planeta. Kako se atmosfera stanjivala, ugljični dioksid se transformirao u oblik stijene.

NASA kaže da bi buduće misije i analiza drugih područja bogatih sulfatima na Marsu mogle potvrditi nalaze i pomoći boljem razumijevanju rane povijesti planeta i načina na koji se transformirao nakon gubitka atmosfere.

Znanstvenici dugo pokušavaju utvrditi je li Mars ikada bio sposoban za život, a najnovije otkriće približava ih odgovoru.

"To nam govori da je planet bio nastanjiv i da su modeli nastanjivosti točni", kaže Tutolo. "Šire implikacije su da je planet bio nastanjiv do tog vremena, ali onda, kako se CO2 koji je zagrijavao planet počeo taložiti kao siderit, to je vjerojatno utjecalo na sposobnost Marsa da ostane topao", objašnjava.

"Pitanje koje se postavlja je koliko je tog CO 2 iz atmosfere zapravo izdvojeno? Je li to potencijalni razlog zašto smo počeli gubiti pogodnost za život?"

Istraživanje se uklapa u njegov rad na Zemlji, pokušaj pretvaranja antropogenog CO2 u karbonate kao rješenje za klimatske promjene.

Tutolo kaže kako je jasno da male promjene u atmosferskom CO2 mogu dovesti do velikih promjena u sposobnosti planeta da sadrži život.

"Najznačajnija stvar u vezi Zemlje je da je nastanjiva i to već najmanje četiri milijarde godina, a nešto što se dogodilo Marsu nije se dogodilo Zemlji", dodaje dr. Tutolo.